Pozivamo vjerni narod na Svetu Liturgiju i druženje u Pridvorici. Trodnevni program počinje u petak, 24. jula odlaskom pješke u Pridvoricu.
Izlazak na Zelengoru do Kotlaničkog jezera planiran je u subotu 25. jula i kao centralni događaj Sv. Liturgija u nedjelju 26. jula sa početkom u 09:00 časova.
Juče je u sali SO-e Gacko izvršena prezentacija Prednacrta izmjena Regulacionog plana RITE Gacko i dijela Regulacionog plana Kanal. Nosilac izrade plana je „Put inženjering“ iz Trebinja. Prednacrt plana je usvojen i plan ide u dalju proceduru na izradu Nacrta plana.
Prezentovan je i plan zaštite zagađenja vazduha iz rudarskih kopova sa deponije pepela.
„Biće održana jedna stručna rasprava gdje će svi detalji pojedinačno da se objasne. Sve sugestije i primjedbe će se razmotriti kako bi došli u fazu stavljanja nacrta plana na javni uvid koji će biti mjesec dana izložen za građane, a zatim plan ide na skupštinu na usvajanje“ rekao nam je Aleksa Zelenović, načelnik Odjeljenja za prostorno planiranje i civilnu zaštitu.
Prema riječima Zelenovića, sa ovim planom se stvaraju uslovi za eksproprijaciju dijelova kanala gdje će moći da se formiraju zaštitne zelene površine, a u saradnji sa nadležnim institucijama nastojaće se zaštititi građani od uticaja prašine iz rudnika.
Odjeljenje za privredu, finansije i društvenu djelatnost opštine Gacko u skladu sa odredbama člana 29. Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 121/12 i 54/14) započelo je aktivnost na izradi budžeta opštine Gacko za 2016. godinu.
U ovu proceduru budžetski korisnici se uključuju podnošenjem svojih zahtjeva. Prijedlog zahtjeva potrebno je sačiniti na osnovu Uputstva za pripremu budžeta opštine Gacko za 2016. godinu kako je predviđeno članom 30., a u skladu sa članom 25. pomenutog Zakona, a koje se nalazi u prilogu.
Podnosioci zahtjeva su budžetski korisnici koji se finansiraju iz budžeta (član 2.tačka 3. Zakona o budžetskom sistenu RS).
U cilju izrade nacrta budžeta opštine Gacko svi budžetski korisnici su dužni da, primjenom člana 28., a u skladu sa članom 25. pomenutog Zakona, sačine svoj budžetski zahtjev za budžetske izdatke i zahtjev za dodatna sredstva za budžetske izdatke čije finasiranje ne može da se uskladi sa ograničenjima sadržanim u instrukcijama Ministarstva (prijedlog finansijskog plana) za narednu godinu i dostave ga Odjeljenju za privredu, finansije i društvenu djelatnost do 15.09.2015 godine.
Budžetski zahtjev korisnika, koji posluje kao samostalni pravni subjekt, treba prethodno da bude odobren od strane nadležnog organa, u skladu sa njegovim Statutom.
Ovjereni budžetski zahtjevi se dostavljaju Odjeljenju za privredu, finansije i društvenu djelatnost i elektronski na mail: nacogac@teol.net i racogac@teol.net
Uputstvo sa prilozima možete preuzeti sa Web stranice: www.gacko-rs.info
Za sve dodatne informacije možete se obratiti na telefon 059/472-423
Kontakt osobe: Velja Krtolica, Milana Anđić, Rada Starović i Dragan Papović
PRILOZI:
Od ranih jutarnjih časova dvanaest pripadnika TPVJ Gacko, sa starješinom i zamjenikom angažovano je na gašenju požara na području između Gacka i Bileće.
Na ovom području dejstvovao je i helikopter OS BiH i požar je stavljen pod kontrolu.
Dio pripadnika Vatrogasne jedinice nalazi se na brdu Gat gdje gdje je požar još aktivan,ali takođe pod kontrolom.
Odista je u samo tri dana Drugu gatačku parohiju i cijelo Gacko Gospod blagoslovio divnom milošću svojom. Osvećena su dva prelijepa hrama i tim povodom sabrao se veliki narod u ljubav i jednomislije.
***
Juče, 21. jula 2015. godine, o prazniku Svetog Velikomučenika Prokopija u selu Lukovicama kod Gacka dogodilo se to drugo u nizu ovih osvećenja.
Naime, hram posvećen Svetom Prokopiju, izgrađen pokroviteljstvom ktitora braće Marka i Janka Krtolice koji žive i rade u Inđiji (Republika Srbija) Sveštenim Bogosluženjem osvetio je Preosvešteni Episkop Zahumsko-hercegovački i Primorski Gospodin Grigorije uz sasluženje petnaest sveštenika, šest đakona i veoma velikog broja vjernog naroda.
Preosvešteni Vladika se nakon čitanja svetog Jevanđelja obratio nadahnutom besjedom i tom prilikom istakao žrtvu i ljubav ktitora i naglasio svoju oduševljenost ljepotom ovoga novopodignutog Doma Božijeg. Radujući se takvoj vrsti sloge i dobrodjelja Vladika se osvrnuo i na činjenicu da su se želji ktitora, svojom ljubavlju i trudom jednodušno pridružili svi seljani Lukovica.
Nakon Svete Liturgije prisutnima su se prigodnim besjedama obratili Lukovičanin gospodin Milan Radmilović-načelnik opštine Gacko i gospodin ktitor Marko Krtolica.
Impozantan broj prisutnih ugošćen je na veoma pažljivo pripremljenoj trpezi ljubavi, a tom prilikom je i prerezan krsni hljeb u povodu prve krsne slave ovoga hrama.
Lukovice
Lukovice su selo koje broji četrdesetak domova sa neobično velikim brojem mladih bračnih parova i djece. Za hercegovačke prilike ovo je zaista neobično životno seoce sa veoma pažljivo iskorištenim blagodetima kojim ga je Gospod obdario.
Hram je u mnogome upotpunio ionako lijepu panoramu ovoga sela, a kao sveštenik cijenim da je u duhovnom smislu ova svetinja prilično animirala Lukovičane za intezivnijom posjetom svetih Bogosluženja u Gacku i Nadanićima.
Ovo selo je u svojoj burnoj istoriji odoljevalo raznim osvajačima i ideologijama. Odoljelo je čak i titoističkoj propagandi zbog čega se ovdje često prilikom nekih proslava i sabranja mogu čuti pjesme-gange koje na veoma slikovit način opisuju vjernost Bogu ipatriotizam žitelja ovoga prelijepog sela. Naravno da je bilo teško pola vijeka živjeti u toj i takvoj političkoj nemilosti, no očigledna je duhovna korist koju su naljedili od principa svojih predaka žitelji ovoga čudesnog mjesta.
Jeste da su u Gacku zime ponekad nemilosrdne, ali ako bih kao neko ko je obišao (bilo kao bogoslovac bilo kao sveštenik) svaki kutak naše Eparhije mogao da kažem na koje je selo Bog izlio najviše milosti, to bih punih usta mogao reći za Lukovice.
Svi moji prethodnici koji su službovali na ovom dijelu gatačke parohije, a naročito oni koji su živjeli u doba bezbožničkog sistema, veličali su ljubav naroda ovoga sela, jer su upravo oni-Lukovičani tada nagrađivali popove više nego obično i nekad preko mjere želeći da imaju svešenika, a istovremeno shvatajući činjenicu da sveštenik tada u Gacku u materijalnom smislu jednostavno nije mogao živjeti.
Čuvena je nadaleko ljubav Lukovičana prema žiteljima okolnih sela (Rudo Polje, Šume, Nadanići, Srđevići i Medanići…) koju su projavili prilikom ustaškog napada 1942. god. no, još čuvenija je činjenica da je ovo jedino selo u gatačkoj vali a da u nj nije kročila ustaška čizma.
Stoga naravno da je izuzetno simvoličan momenat da na centralnoj seoskoj glavici stoji velelepan pravoslavni hram i na tom istom hramu čudesan mozaik Svetog Velikomučenika Prokopija koji drži koplje-znak i simvol svih pobjeda Pravog Boga nad bogovima ovoga svijeta koji u zlu leži.
otac Danilo Dangubić
Nadomak Gacka, sa „onu stranu polja“ uz planinu Bjelasnicu, paralelno sa Nadanićima prostire se selo Medanići. U tom selu već nekoliko decenija živi od osamnaest do dvadeset porodica (prezimena: Milićević, Grčić, Pušara, Rambat i Vulović). S obzirom na činjenicu da se u Medanićima (pored zaposlenja na Termoelektrani) gotovo svako domaćinstvo uspješno bavi stočarstvom i s obzirom na ohrabrujući podatak da se u selu rađaju djeca i grade kuće, slobodni smo procijeniti da je u ovom selu život prisutan i da je u budućnosti opstanak Medanića neupitan.
Dobronamjernost žitelja ovoga patriotskog kraja i toplina koju pokazuju u odnosu sa sveštenikom, opšte poznato držanje Medanića prilikom uporne titoističke propagande i pritisaka čije razmjere prevazilaze opis u ovom kratkom obraćanju, navele su me da se svesrdno uključim u njihovu inicijativu i da srdačno pristupim njihovoj želji za izgradnju omanjeg hrama.
Hram Svetog Proroka Ilije u Nadanićima je duhovno opsluživao potrebe žitelja brojnih sela pa tako i Medanićana, stoga ovaj narod ne pamti da je ikada u selu postojala Pravoslavna Bogomolja, dok dostojno održavano groblje govori o bogobojažljivosti žitelja i poštovanju prema odista velikim i poštenim precima, mučenicima i trudbenicima u teškim vremenima potonjih vijekova.
Ta ljubav i zahvalnost prema precima obavezala je Medanićane da realizuju tinjajuću ideju o izgradnji hrama u njihovom selu. U ne tako davnom periodu koji je za nama, „Termoelektrana-Gacko“ je od Medanićana otkupila oveći komad zemlje u polju. Ta zemlja je dostojno isplaćena i u mnogome pomogla njihove kućne budžete i dala im dodatnu mogućnost da školuju svoju djecu i prilično se materijalno utvrde na svojoj postojbini. S obzirom da su pomenutu zemlju „krvavo“ zaradili njihovi đedovi u Americi i „po bijelom svijetu“, današnji Medanićani su prostoti riječi jednog od seljana: „Oče, sramota me je uzeti onaj novac, oni su ga zarađivali po američkim rudnicima…Slava Bogu i fala njima…crkva bi mi savjest umirila“, definisali svu veličinu namjere i opravdanost ove inicijative.
Preosvešteni Vladika Grigorije je medanićki hram posvetio Svetom Petru Cetinjskom Čudotvorcu, gospodaru Crne Gore i Brda, a Visokopreosvešteni Mitropolit Crnogorsko-primorski, budući upoznat sa činjenicom da je ovo prvi hram u Hercegovini posvećen njegovom gorostasnom prethodniku, posrestvom rektora Cetinjske Bogoslovije poslao je kivot sa česticom moštiju Čudotvornog Petra i time obradovao čitavu „gatačku valu“.
Samo osvećenje hrama, u subotu 18. jula 2015.godine, možemo okarakterisati kao neobičnu i odviše svečanu duhovnu radost. Božanstvenom službom načalstvovao je Preosvešteni Vladika Grigorije uz sasluženje velikog broja sveštenika, đakona i vjernog naroda.
Medanićani su nakon Svete Službe Vladici poklonili ikonu na kojoj je izobražen zagrljaj naša dva najveća Čudotvorca, Sveti Vasilije Ostroški i Sveti Petar Cetinjski što ima veliku i sasvim jasnu simboliku.
Veoma nadahnutom besjedom Preosvešteni je pozdravio prisutne, a u ime domaćina pozdravnu besjedu izgovorio je Kosta Milićević.
Naravno, domaćini su se potrudili da svi prisutni učestvuju u trpezi ljubai i da se u radosti družimo do pred veče.
Osvrt na svečev „program“ službe Bogu i Rodu:
Mi po svojoj sujeti i samodovoljnosti imamo težnju da se sve što ima vrijednost u okvirima naših zemaljskih planova ima desiti za našega vakta. Ovaj čudesni čovjek, jedan od najvećih Srba i najveći Crnogorac koji je zemljom hodio i na kraju krajeva vladiku Rada rodio, nije imao sujetne težnje. Radio je ono što je bilo do njega po uzoru na onu drevnu hrišćansku mudrost: „Vi sijte, a drugi će žnjeti, zato što i vi žanjete ono što su drugi sijali“!
Veliki Čudotvorni Petar je imao tri životna zadatka, tri životna plana i programa, tri glavna projekta: da izmiri Crnogorce, da nahrani Crnogorce, da oslobodi Crnogorce od Agarjana. Usnuo je u Gospodu, a nit’ je vidio site, nit’ je vidio izmirene, nit’ je vidio oslobođene crnogorce! Sa kakvim je krstom otišao Hristu ovaj čovjek to samo on i Bog znaju.
Radujte se svi Gačani što sada imate hram posvećen ovome svecu, a naročito vi Medanićani koji ste vidjeli djelo ruku svojih i Blagoslov Božiji koji je počinuo na ovom trudu vašem!
Otac Danilo
