Usvojena Inicijativa za proglašavanje nepokretnog kulturnog dobra od izuzetnog značaja – „Gat“

Na Petoj redovnoj sjednici SO-e Gacko odbornici su jednoglasno usvojili Inicijativu za proglašavanje nepokretnog kulturnog dobra od izuzetnog značaja – „Gat“. Pokretanje ove inicijative jedan je od koraka kojim se želi sačuvati mjesto koje nijedna epoha od praistorije do novog doba nije mimoišla i ostavljala bez uloge.

Brdo Gat je oduvijek bilo simbol Gacka, a poseban značaj ima za sve ljude koji žive u istočnom dijelu opštine.

Saša Nikolić, odbornik u SO-e Gacko, kaže da je jedan od prioriteta svakog civilizovanog društva njegovanje prirodne i kulturno istorijske baštine i očuvanje za buduće generacije. Konkretan povod što se ova tema našla na skupštinskom zasjedanju, bio je pokušaj izgradnje repetitora operatera mobilne telefonije Eronet na samom vrhu Gata.

„Uspjeli smo spriječiti uništenje lokacije na vrhu Gata, ali nas je ovo nagnalo da se aktivno angažujemo da se Gat institucionalno zaštiti, kako ponovo ne bi došli u istu situaciju“, rekao je Nikolić.

Gat je od praistorije bilo mjesto na kome su ljudi živjeli, branili se i ginuli. Nažalost, najveće uništenje arheoloških objekata na Gatu je učinjeno izgradnjom austrougarske tvrđave, čija je izgradnja počela 1882. godine. Tada su nepovratno uništeni svi praistorijski i srednjovjekovni objekti, a materijal djelimično iskorišten za gradnju vojnog utvrđenja. Kako je do tada tačno izgledao vrh Gata i postojeći objekti uglavnom nije poznato. Poznato je da su austrougarski graditelji pronašli više arheoloških artefakata iz rimskog perioda.

Od te najranije istorije danas na Gatu nije mnogo vidljivo. Jedino što je vidljivo je ogromna količina fragmenata grnčarije iz raznih epoha, a zabilježeni su i nalazi rimskih novčića. Jedini koji je pokušao da istraži i sačuva Gat od zaborava je profesor Novak Mandić Studo.

Osim istorijske vrijednosti lokaliteta, brdo Gat predstavlja i jedinstvenu prirodnu cjelinu, bogom datu za šetnju i odmor. O ljepoti Gata, pogleda na gatačku dolinu i široko nebo puno zvijezda je pisao i češki putopisac Ludvik Kuba, koji je posjetio Gat 1893. godine.

U Drugom svjetskom ratu, Gat je bio poprište mnogih strašnih događaja i borbi. U znak sjećanja na 6. jun 1941. kada su mještani gatačkih sela podigli ustanak, ovaj dan je proglašen Danom opštine i svake godine se tradicionalno iznosi zastava na Gat.

Ove godine položen je kamen temeljac za novo spomen obilježje na Gatu. Zamisao je da to bude pravoslavni krst koji će biti vidljiv iz daleka, visine 12 metara kao 12 apostola, koji predstavljaju simbol stradanja. Na krstu će biti ispisano 10 božijih zapovijesti, a sve u čast i slavu predaka koji su dali život za slobodu i krst časni. Naredni korak je izmještanje postojećeg repetitora M:tela, a njegovim izmještanjem počeće izgradnja spomen obilježja i uređenje cijelog kompleksa.

„U planu je djelimično restauriranje bedema tvrđave i izgradnja male crkvice. Da bi ovo imalo osim simboličke vrijednosti spomenika na nekom zabačenom mjestu i širu društvenu vrijednost i valorizaciju kao turističko mjesto, neophodno je da cijeli kompleks bude i institucionalno zaštićen kako bi se spriječilo uništenje arheoloških i istorijskih objekata“, istakao je Nikolić.

Sa zaštićenim lokalitetom i izgrađenim sadržajima koji će biti u funkciji podizanja vrijednosti lokaliteta, Gat može imati značajan turistički potencijal. Mogućnosti se uvećavaju uvezivanjem sa drugim turističkim potencijalima, kao što je Motel Košuta, Stari Grad Ključ, etno muzej Danići i drugi lokaliteti od značaja.