Draga Mastilović o Junskom ustanku i dilemama koje prate ovaj događaj
U navečerje praznika koji je slavila opština Gacko, a koji je posvećen Junskom ustanku koji je na ovim prostorima izbio 1941. godine, dekan Filozofskog fakulteta i istoričar Draga Mastilović, u sali Parohijskog doma govorio je o nedoumicama koje su vezane za ovaj važan događaj u srpskoj istoriografiji, a koje su još uvijek ostale neriješene.
Sa publikom je podijelio dileme koje su vezane za sam ustanak, analizirajući dubinske korjene od kojih seže njegov početak. Jer, kako je rekao, istorija kao nauka je proces i ništa se ne dešava slučajno.
Mastilović se Junskim ustankom bavio prije 20 godina, na početku svoje karijere. Dokumenti i saznanja do kojih je kasnije došao, donijeli su nesigurnost u dotadašnje činjenice kojima je raspolagao.
„Mislio sam da sam apsolvirao čitavu tu temu, međutim, pod utiscima novih dokumenata i novih saznanja do kojih sam došao, uvidio sam da baš i nisam siguran u sve činjenice. Zapravo, ne u činjenice, nego ono kako sam shvatao u tom trenutku i interpretirao Junski ustanak“, kazao je Mastilović.
U vezi sa tim, odlučio je da se ovom događaju ponovo posveti, prikupljajući relevantnu građu koju će pokušati da pripremi za ovogodišnje Ćorovićeve susrete pisaca, kroz referat koji će se baviti upravo ovim pitanjem.
„Znate da istoričari nikada ne tvrde da su došli do apsolutne istine, nego do istine koju im u tom trenutku omogućavaju istorijski izvori. Vođen time, odlučio sam da se ponovo u istraživačkom smislu vratim Junskom ustanku, da pokušam da razriješim neke dileme, koje su ostale meni kao takve, a vjerujem i nekima od vas, i da to prezentujem u jednom naučnom radu. Vi znate da je Junski ustanak bio predmet polemika, gdje je bilo najmanje nauke a najviše nekih komšijskih svađa i zamjeranja. I zbog toga sam odlučio da okušam sreću, pogotovo što sam pronašao još neke dokumente u fondu Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih pomagača, pripremajući svoju knjigu o Zatiranju Srba u BiH u XX vijeku, ali i novu knjigu koju pripremam, a koja bi trebala da se pojavi, nadam se, do oktobarskog sajma u Beogradu. Knjiga će se baviti zločinima genocida Nezavisne države Hrvatske (NDH) nad Srbima, Jevrejima i Romima na prostoru BiH u periodu 1941 – 1945. godine“, rekao je Mastilović, dodajući da je tokom istraživanja došao i do dokumenata koji se dotiču Junskog ustanka i onoga što se dešavalo u Gacku tih dana.
Pitanje koje je izazivalo polemike i koji će to i dalje činiti je početak ustanka, gdje različiti izvori i dokumenti tvrde različito. Šesti jun kao datum nije sporan, ali ono što nije usaglašeno jeste pitanje da li je toga dana donesena odluka ili su počele borbe.
Mastilović smatra da ovaj događaj nikada nije na pravi način verifikovan u istoriografiji, sve dok se ne nađe u udžbenicima istorije i kolektivnoj svijesti naroda.
Kako je rekao, sebi je dao zadatak da u narednom periodu pokuša da riješi ovih nekoliko ključnih pitanja koja su ostala nedorečena, sa posebnim osvrtom na datum ustanka, na zadovoljstvo istorijske nauke a zatim i svih nas.
