Obilježena godišnjica od komunističkog zločina u gatačkom selu Dobrelja

U gatačkom selu Dobrelja, danas se navršavaju 82 godine od komunističkog zločina. Tim povodom, u crkvi Svetog Nikole služen je pomen za trideset devet mještana, staraca, djece i žena, koje su ubili pripadnici Prvog partizanskog hercegovačko-crnogorskog udarnog bataljona.

Krv mučenika je uvijek bila sjeme za nove hrišćane, rekao je sveštenik Saša Kojović, koji je podsjetio na strašne zločine koji su se dešavali. U svom obraćanju potomcima, ali i svima koji su došli da odaju počast nastradalim žrtvama, dodao je da je bolje da budemo oni koji imaju vjeru a stradaju, nego da budemo na strani onih koji nemaju vjere i čine zločin.

„Uvijek je bila razlika između onoh koji zlo misle, koji su nevjera i onih koji dobro misle, koji su Božji, koji su vjera. Tako je bilo od početka hrišćanstva i tako je i dan danas. Problem je kad se ljudi predaju ideologijama, problem je kad se ljudi ostraste, problem je kada ljudima postane neka ideologija jača i važnija od bratske krvi i ljubavi. Tako su i ovdje braća vjerovala „neće nas naši“. Tako su i ovdje braća bili sigurni da će biti pošteđeni. Puno nam je srce danas, prije svega zbog ove divne djece koja su došla iz da nauče pravu istoriju. Uložili su trud i vrijeme i zato će im današnji dan ostati u sjećanju, neće zaboraviti šta se ovdje desilo. Dok budu naša djeca odgajana da pamte istoriju, ima nade za nas”, kazao je Kojović.

Načelnik opštine Gacko, dr Ognjen Milinković, rekao je da zločin koji se desio prevazilazi bratoubilaštvo. Kako je rekao, država koju smo stvorili je garant da se ovakva stradanja ne ponove.

“Danas se sjećamo tih dana kada su naši preci pobijeni, rekao bih, samo zato što su bili pravoslavni Srbi, hrišćani. Ovaj zločin koji se desio 42 godine prevazilazi bratoubilaštvo. To je više satanizam. To predstavlja najsvirepiji način pogubljenja pravoslavnog naroda ovog kraja. Jer, ono što nisu ustaše uradile u proljeće i ljeto ’41. godine, počiniše bezumnici u proljeće ’42. godine. I baš u vrijeme velikog vaskršnjeg posta, u te teške dane, ovo mjesto je bilo mjesto golgote, ali i mjesto vaskrsenja. Moramo se sjetiti i toga da je naš narod stradao onda kada nije imao svoju državu. Ali došla je i ta 1992. godina kada su ovi ljudi odavde pokazali da su pravi pravoslavni hrišćani. Stvorili smo državu koja je danas garant da nam se ovakve stvari više nikada ne ponove, kao i sjećanje na naše žrtve i žrtve naših predaka”, rekao je Milinković, upućujući pohvalu učenicima Srednjoškolskog centra koji su i ove godine u pratnji svojih profesora došli i poklonili se sjenama stradalih.

Profesor istorije u SŠC „Pero Slijepčević“, Nikola Tomanović, podsjetio je da je spomenik u Dobreljima jedan od prvih koji je podignut u bivšoj Jugoslaviji žrtvama komunističkog terora.

Pročitao je i poruku profesorice Anđeline Nikčević, koja je ove godine učenike vodila pješke, kako bi oni, „koracima ovjerili pamćenje“.

„Ako budemo tragom porodičnih vrijedosti čuvali i njegovali kulturu sjećanja, imamo pravo na klicu nade u kojoj stoji zavjet da će se ova omladina oduprijeti zaboravu, a samim tim i nekim novim krvoprolićima, jamama, i onom najgorem, bratoubistvu. Zato je njihovo prisustvo danas posebno značajno. Svi mi dugujemo sebe nekoj djeci, zato budimo potomci da bi bili preci“, navedeno je u poruci profesorice Nikčević.

Obren Nikolić, sa nepunih 12 godina, bio je najmlađa žrtva ovog krvavog pira. Njegovo ime i danas živi kroz potomka, koji ističe, sa ponosom nosi njegovo ime.