Author: Opština Gacko

Slivlja_7

Osvećenje Hrama Svetog Vladike Nikolaja u Slivljima

Istorijski dan za Slivlja, selo koje se nalazi na tromeđi triju opština: Gacka, Nevesinja i Kalinovika, bio je u subotu, 13. 08. 2011. godine. Osvećen je hram u Slivljima, prvi hram u našoj eparhiji posvećen Svetom Vladici Nikolaju žičkom i svesrpskom, služenjem Svete Liturgije kojom je načalstvovao Preosvešteni Vladika Grigorije uz sasluženje sveštenika:

Zvezadana Živanovića (iz Despotovca), Blagote Vasiljevića (paroha sutorinskog), Nikole Jankovića (starješine trebinjskog sabornog hrama), Radivoja Krulja (starješine sabornog hrama u Mostaru), Velimira Kovača (starješine gatačkoh hrama), Radoslava Lakete (paroha u Perastu), Mihajla Andrića (sveštenika nevesinjskog), Zorana Ilića (starješine sabornog nevesinjskog hrama), Milana Bužanina (paroha konjičkog), Milana Unkovića (paroha prve trebinjske parohije-parohije poličke), Siniše Šarenca (bataljonskog sveštenika u bilećkoj kasarni), (paroha slivaljskog) Danila Dangubića,  đakona: Pavla Ratkovića, Milana Stanjevića, Vladimira Vukanovića i oko hiljadu pravoslavnih hrišćana iz raznih krajeva Republike Srpske.

Domaćini su se potrudili da kompletan događaj bude događaj za pamćenje. Pripremili su trpezu ljubavi za sve prisutne, a kulturno – umjetnički pogram i radost nakon ručka organizovani su sa ukusom, mjerom i u sakladu sa osvećenjem i narodnim sabranjem.

HRAM U SLIVLJIMA – SLIVLJA U HRAMU

SELO SLIVLJA SE NALAZI NA SAMOJ GRANICI DVIJE OPŠTINE, GACKO I NEVESINJE. SVOJE IME, SLIVLJA, VJEROVATNO DUGUJU IZVORU KOJI SE NALAZI NA SRED SELA ILI ZBOG KONFIGURACIJE SLIVSKOG TERENA. SELO JE SMJEŠTENO IZMEĐU PLANINSKIH PREDJELA BRNJCA I MORINA. NADMORSKA VISINA SLIVALJA JE IZMEĐU 1078 I 1200 METARA. OVO SELO PAMTI ŽIVOT OD RIMSKOG, PREKO VIZANTIJSKOG, DUŠANOVOG, TURSKOG I AUSTRIJSKOG CARSTVA.

POD OVIM IMENOM SELO SE PRVI PUT POMINJE 1477. GOD.  SVE DO DRUGOG SVJETSKOG RATA (JESEN 1944. GOD.). SLIVLJA SU ADMINISTRATIVNO PRIPADALA NEVESINJU I NEVESINJSKOJ PAROHIJI, TE SE NI DAN DANAS NE OSJEĆAJU GAČANIMA, IAKO ZVANIČNO PRIPADAJU GATAČKOJ OPŠTINI I U POTPUNOSTI SU UPUĆENI NA GACKO. GODINE 1940. SELO JE IMALO 95 DOMAĆINSTAVA I OKO 730 STANOVNIKA. DANAS, U SELU DIMI ŠEST ODŽAKA I ŽIVI JEDANAESTERO ČELJADI, OD KOJIH SAMO TROJE IMAJU MANJE OD 55 GODINA.

MEĐUTIM, DAO JE BOG, PA SMO I U NEOSVEĆENOM HRAMU DO SADA KRSTILI DESETAK MALIŠANA (KOJI NARAVNO NE ŽIVE U SLIVLJIMA, ALI NJIHOVI RODITELJI VOLE SLIVLJA). VRLO JE TEŠKO ODREDITI KOME OVAJ NAROD PRIPADA PO SVOM MENTALITETU, S OBZIROM DA OVA DVA GRADIĆA U MNOGOME NE DIJELE ISTE VRIJEDNOSTI, NITI PO NARAVI, BEZ OBZIRA NA GEOGRAFIJU KOJA IH NESUMLJIVO VEZUJE, IMAJU OZBILJNIJIH SLIČNOSTI. SVAKO, PA I OVO HERCEGOVAČKO SELO, IMA SVOJ KRST I ISTORIJSKU DRAMATURGIJU I LAKO SE MOŽE POZVATI NA JUNAKE I ISTAKNUTE VOĐE U NAŠOJ ISTORIJI. TAKO U SLIVLJIMA MOŽETE ČUTI ČESTO POMINJANJE IMENA HARAMBAŠE PERA TUNGUZA.
U OVOM SELU JE, NEGDJE OD UROŠA I DO TURSKOG ZULUMA U 15-OM VIJEKU POSTOJAO PRAVOSLAVNI MANASTIR (SA BROJNIM MONAŠTVOM) ČIJE OSTATKE BI OZBILJAN ARHEOLOŠKI PRISTUP VRLO BRZO UTVRDIO, N’O ZA SVE TO DO OVIH DANA NIJE BILO POSEBNOG INTERESOVANJA. TURCI SU I U SLIVLJIMA IZGRADILI SVOJU BOGOMOLJU KOJU SU NAKON OSLOBOĐENJA SRBI UKLONILI, ALI NIKADA NISU SMOGLI SNAGE I JEDNOMISLIJA DA PODIGNU PRAVOSLAVNI HRAM.

KAKVO GOD DA JE, A NIJE LOŠE, OVO POKOLJENJE SE POKAZALO NAJDOSTOJNIJE, TE UZ BOŽIJU POMOĆ I SOPSTVENI TRUD PODIGLO OVAJ HRAM, MALEN, ALI NEOBIČNO ZNAČAJAN. NE BI NI BILO ČUDO TO ŠTO OVO HERCEGOVAČKO SELO NEMA SVOJU CRKVU, (A NI U BLIZINI NEMA HRAM KOJI BI NJIMA KORISTIO) DA IZ OVOG SELA NE POTIČE ČAK OSAMNAEST SRPSKIH PORODICA: DAMJANCI, NIKITOVIĆI, DRAŠKOVIĆI, PROROCI, SALATIĆI, IGNJATOVIĆI, PIKULE, STANIĆI, BOGDANOVIĆI, JEREMIĆI, TUNGUZI, STAJIĆI, HRNJEZI, AJKALI, BJELOGLAVI, ĆEKLIĆI, NJEGUŠI, GOLUBOVIĆI…

ČINI SE, DA SE MILOST BOŽIJA, BAŠ O OVOM VAKTU, SLILA U SLIVLJA I OKUPILA SAV OVAJ RASELJENI I RASIJANI NAROD U IMENU VLADIKE NIKOLAJA SVESRPSKOG, KOME U ČAST, PO BLAGOSLOVU VLADIKE GRIGORIJA, OSVEĆENJEM POSVEĆUJEMO PRVI HRAM NA PODRUČJU EPARHIJE ZAHUMSKO-HERCEGOVAČKE I PRIMORSKE.

PAROH DRUGE GATAČKE PAROHIJE

jerej DANILO DANGUBIĆ

Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska

 

 

Šumsko gazdinstvo “Gacko” Gacko

NAZIV: Šumsko gazdinstvo „Gacko“ Gacko
ADRESA: Nemanjina br. 4
TEL: 059/ 470-060Šumsko gazdinstvo „Gacko“ upravlja i gazduje sa šumama i šumskim zemljištem na gatačkom šumsko-privrednom području sa sjedištem u Gacku.Do 1993. god.  poslovalo je u sastavu Šumskog gazdinstva „Botin“ Nevesinje sa statusom Šumske uprave i internim obračunom.

Šumski fond sa kojim upravlja i gazduje ovo šumsko gazdinstvo se sastoji od: površina šuma i šumskog zemljišta od 49.682 ha u kojem visoke šume sa prirodnom obnovom učestvuju sa 15%, visoke degradirane šume 1%, šumske kulture 1%, izdanačke šume 16%, površine podesne za pošumljavanje 58%, površine nepodesne za pošumljavanje 7% i uzurpacije 1%. Na području Hercegovine formirano je područje krša, u čiji sastav ulaze opštine Trebinje, Bileća, Ljubinje i dijelovi opštine Gacko (oko 32.000 ha), Nevesinje i Berkovići.

Finansiranje  radova na kršu vrši se iz budžeta Republike Srpske i iz sredstava proširene reprodukcije šuma. U zalihi sveokupne drvne mase od 2.758.000 m³ četinari učestvuju sa 17% i lišćari sa 83%. Godišnji zapreminski prirast sveukupne drvne mase je 60.000 m³. U poslednjih 7 godina prosječno je godišnje posječeno 5.400 m³ sveukupne drvne mase, koja iznosi 6% etata i 8% prirasta. Neuobičajena razlika između prirasta etata izvršenih sječa je posledica siromašnog šumskog fonda na velikoj površini.

U poslednjih 8 godina od šumsko-uzgojnih radova vršeno je pošumljavanje na površini od 90,5 ha.
Šumsko gazdinstvo se do sada nije značajnije bavilo aktivnostima vezanim za sporedne šumske proizvode. Lovne površine šumskoprivrednog područja Šumsko gazdinstvo je ustupilo na korištenje lokalnom lovnom društvu. Stručne usluge u gazdovanju privatnim šumamana površini od 2.943 ha sa drvnom zalihom 363.202 m³, vrši šumsko gazdinstvo.
Šumsko gazdinstvo svoje poslovanje obavlja sa 16 radnika u stalnom radnom odnosu.

Dom zdravlja “Prof. dr Savo Bumbić” Gacko

NAZIV: Dom zdravlja  „Prof. dr Savo Bumbić“ Gacko
ADRESA: Solunskih Dobrovoljaca br. 48
TEL: 059/ 472-013, 472-012, 472-215
TEL/FAKS: 059/472-624

Do 1992. god. Dom zdravlja Gacko bio u sastavu Regionalnog centra Trebinje, a od 1992. radi kao Dom Zdravlja Gacko. 1996. godine dobija naziv: Dom Zdravlja „Prof. dr Savo Bumbić“ Gacko.
Zapošljava 73 radnika.
Radi primarni nivo zdravstvene zaštite, a u toku je proces transformacije rada po konceptu porodične medicine sa 6 timova i konsultativno specijalističkom zdravstvenom zaštitom iz ginekologije, pedijatrije i stomatologije.
U sastavu Doma Zdravlja radi Centar Bazične Rehabilitacije i Centar za Mentalno Zdravlje. Dijagnostičke usluge u Domu Zdravlja su: Laboratorijske, RTG i UZ.
Broj registrovanih stanovnika za timove porodične medicine je 9300 do 30. 06. 2009.

Radno vrijeme Doma zdravlja je:
Prva smjena – od 7 do 14 časova;
Druga smjena – od 14 do 22 časa;
Hitna medicinska pomoć – od 22 do 7 časova.

Dom Zdravlja „Prof. dr Savo Bumbić“ je jedina ustanova zdravstvene zaštite u području opštine Gacko.

Radio Gacko

NAZIV: Radio Gacko
ADRESA: Solunskih dobrovoljaca br. 2
TEL: 059/472-037, 059/472-722

Jedino lokalno informativno glasilo u opštini, Radio Gacko, egzistira od 7. decembra 1992. godine kada je osnovan na  redovnoj sjednici Skupštine opštine.

Ovaj elektronski medij sedmočasovni program (od 8 do 15 časova) emituje na UKT Frekveciji 90 megaherca i  kvalitetenim signalom pokriva šire područje gatačke opštine te dijelove susjednih herecegovačkih opština. Na pripremi i realizaciji programa zaposleno je pet stalnih i jedan radnik na određeno vrijeme. Shodno Ugovoru sa Radio Televizijom Republike Srpske  nakon 15 časova na frekevenciji Radio Gacko reemituje se program RTRS-a. Radio stanica ima modernu studijsku opremu, a emisiona lokacija predajnika je na Jovanovom brdu .

Odgovornim radom Radio Gacko je zadobio  povjerenje širokog auditorijuma.

Grad ima svoj radio sposoban da se nađe na mjestu dešavanja važnih događaja na širokom prostoru opštine  i tako je postao pravo narodno glasilo.
Sluh za imulse novog vremena, ugled u javnosti, poštovanje prema utemeljivačima  garantuje  opstanak ove medijske  kuće .
Radio Gacko emituje program u skladu sa savremenim načinom života i po volji auditorijuma. Programsku šemu čini svekoliki život opštine od ekonomije, kulture, obrazovanja, sporta, dječijih i omladinskih i komercijlanih  programa  do neizbježne politike.
Prema provedenim anektama slušanost lokalnog radija  radnim danima se kreće  preko 60 odsto dok u danima vikenda dostiže i zavidnih 80 procenta.

Slušaoci daju prioritet Jutarnjem programu, emisijama Otvorenog programa, tematskim  kontakt emisijama, a tu je i uvijek rado slušana dječija emisija „Šareni svijet mašte“.
Radio Gacko posjeduje Dozvolu za rad Regulatirne agencije za komunikacije. Organi upravljanja su direktor i glavni i odgovorni urednik, Upravni odbor i Uredničko vijeće.

Svečano otvorena četvrta po redu likovna kolonija

Sinoć je u holu Doma kulture svečano otvorena četvrta po redu likovna kolonija “Gacko – Klinje 2011”. Istovremeno je otvorena izložba svih radova sa prethodne kolonije.

Riječi dobrodošlice uputio je direktor Kulturno – sportskog centra Mileta Davidović istaknuvši, izmedju ostalog, da će svi zainteresovani građani moći pogledati radove svakim danom od 19. avgusta u vremenu od 8:00 h do 14:00 h i od 20:00 h do 21:00 h.

Zamjenik načelnika opštine Radoica Antunović je izrazio želju da se umjetnici lijepo osjećaju i nadu da će ovaj kulturni događaj opstati dugi niz godina, a zatim i svečano otvorio ovogodišnju likovnu koloniju “Gacko – Klinje 2011”.

Učešće u koloniji uzeli su Branislav Kovačević – Kova iz Pala, Nenad Nestorović iz Brčkog, Dragan Bartula iz Loznice, Zoran Anđelić iz Trebinja i drugi. Neki umjetnici koji zbog obaveza nisu mogli prisustvovati učestvovaće sa svojim djelima. Akademski likovni umjetnici koji će predstavljati Gacko su Tanja Pikula, Nataša Milović i Jelena Glogovac – Savić.

I ove godine selektor kolonije je Drago Vučić, akademski slikar iz Bileće. On je izrazio zahvalnost Opštini koja je najvećim dijelom finansijski pomogla da se  kolonija održi, Kulturno-sportskom centru koji je organizator i medijima koji prate ovaj kulturni događaj.

Likovna kolonija biće održana u motelu Košuta do petka 19. avgusta.

lk_1

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

lk_2

lk_3

lk_4

„Centar za socijalni rad“ Gacko

NAZIV: „Centar za socijalni rad“ Gacko
ADRESA: Nemanjina br. 7
TEL: 059/ 470-080
TEL/FAKS: 059/ 472-372, 059/ 472-940
e-mail: csr111ga@teol.netCentar za socijalni rad Gacko je jedina javna ustanova na području opštine Gacko čija je osnovna djelatnost socijalni rad bez smještaja, odnosno utvrđivanje i rješavanje u prvom stepenu o pravima propisanim Zakonom o socijalnoj zaštiti, porodičnim zakonom, Zakonom o dječijoj  zaštiti, te pružanje usluga socijalnog rada i isplata novčanih sredstava shodno ostvarenim pravima korisnika.

Osnovan je 12.08.1993. god.
Prostor  u kome je  smješten  centar  je  vlasništvo osnivača, tj. opštine Gacko, površine je 100m²,   (4 kancelarije – 2 namijenjene za pružanje stručnih usluga korisnicima ) i djelimično odgovara Pravilniku o poslovima i normativima, stručnim kadrovima i smještajnim uslovima centra.

Tehnička opremljenost centra je dobra. Centar za socijalni rad u sprovođenju aktivnosti u oblasti socijalne zaštite, dječije zaštite, porodično – pravne zaštite, starateljstva, usvojenja i krivično – pravne zaštite maloljetnika vrši slijedeće poslove i usluge:

1. Otkriva i prati socijalne potrebe i probleme građana i preduzima potrebne mjere za rješavanje,
2. predlaže i preduzima mjere u rješavanju socijalnih problema, potreba i patoloških pojava građana,
3. organizuje  i sprovodi odgovarajuće oblike socijalne zaštite, dječije zaštite, porodično – pravne zaštite, zaštite maloljetnika i u ovim aktivnostima neposredno pruža svoje usluge,
4. razvija i unapređuje preventivne aktivnosti koje doprinose sprečavanju i suzbijanju socijalnih problema i pataloških pojava,
5. pruža dijagnostičke usluge, sprovodi odgovarajući tretman, savjetodavne terapijske usluge i stručnu pomoć korisnicima,
6. podstiče, organizuje i koordinira profesionalni i dobrovoljni humanitarni rad u oblasti socijalne zaštite, dječije zaštite, porodično – pravne zaštite, zaštite starih i maloljetnih lica,
7. radi na izvršenju vaspitnih mjera,
8. sarađuje sa nevladinim organizacijama i vjerskim zajednicama,
9. vodi evidenciju i dokumentaciju o izvršenim poslovima i uslugama,
10. vrši i druge poslove utvrđene zakonima i odlukama Skupštine opštine.

Centar za socijalni rad u svom radu koristi:

•    Zakon o socijalnoj zaštiti;
•    Izmjene i dopune zakona o socijalnoj zaštiti;
•    Zakon o dječijoj zaštiti;
•    Porodični zakon;
•    Krivični zakon;
•    Zakon o opštem upravnom postupku.

U populaciji građana socijalna zaštita obuhvata:

1) maloljetnike;
– bez roditeljskog staranja,
– ometene u fizičkom i psihičkom razvoju,                                                                                         – čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama,
– vaspitno zanemarene i zapuštene.

2) punoljetna lica;
– materijalno neobezbijeđena i za rad nesposobna lica,
– stara lica bez porodičnog staranja,
– invalidna lica,
– lica sa društveno negativnim ponašanjem,
– lica kojima je zbog posebnih okolnosti potrebna socijalna zaštita.

Pored poslova koji se odnose na neposrednu socijalnu zaštitu u centru se obavljaju poslovi starateljstva i ta oblast je regulisana Porodičnim zakonom i kroz svoje reperkusije posredno utiče, odnosno stvara pojedinačne obaveze u oblasti porodične i socijalne zaštite.
Organ starateljstva ima status ovlaštenog društvenog organa, koji štiti i zastupa interese sve maloljetne djece i drugih članova porodice kojima je potrebna društvena zaštita, i on je jedan od najznačajnijih faktora koji stručno zasniva i ostvaruje mjere društvene politike prema porodici, a posebno prema djeci čiji je razvoj ugrožen porodičnim prilikama u najširem smislu riječi.

Tako organ starateljstva pored staranja o maloljetnoj djeci, prema kojoj roditelji ne vrše roditeljske dužnosti i prava i odraslih lica bez poslovne sposobnosti, ima zadatke i ovlaštenja za primjenu određenih mjera porodično – pravne zaštite u oblasti: odnosa roditelja i djece, usvojenja, braka i bračnih odnosa. Ovaj organ takođe ima ključnu poziciju u oblasti krivično pravne zaštite maloljetnih učinioca krivičnih djela i djece sa poremećajima u ponašanju.

Veoma važni poslovi koje obavlja centar su poslovi dječije zaštite. Dječija zaštita se ostvaruje primjenom Zakona o dječijoj zaštiti, a sredstva za obezbjeđivanje prava od opšteg interesa iz ovog zakona obezbjeđuju se putem Javnog fonda za dječiju zaštitu koji vrši stalni nadzor nad ovom oblasti, te programski stručno ostvaruje poslove iz svoje nadležnosti.

Prava  u oblasti dječije zaštite su:

1. Naknada plate za vrijeme korištenja porodiljskog odsutva,
2. materinski dodatak,
3. pomoć za opremu novorođenčeta,
4. dodatak na djecu,
5. zadovoljavanje razvojnih potreba djece,
6. predškolsko vaspitanje i obrazovanje za djecu bez roditeljskog staranja, djecu sa smetnjama u razvoju i djecu na dužem bolničkom liječenju,
7. vaspitno – obrazovni programi pripremanja djece za školu,
8. boravak, predškolsko vaspitanje i obrazovanje i preventivna zdravstvena zaštita djece predškolskog uzrasta,
9. odmor i rekreacija djece do 15 godina starosti u dječijem odmaralištu,
10. regresiranje troškova boravka djece u predškolskoj ustanovi odmora i rekreacije.

Centar za socijalni rad ima 9 zaposlenih radnika.

Za obavljanje složenih poslova pored i individualnog stručnog rada poslovi se obavljaju preko stručnih timova. U centru su angažovana dva stručna tima i to: stručni tim za poslove socijalne zaštite, i stručni tim za poslove porodične i dječije zaštite, starateljstva, usvojenja, maloljetničke delikvencije savjetodavnog rada i pokušaja mirenja supružnika pri razvodu braka i drugo.