ZP Rudnik i Termoelektrana Gacko, A.D. Gacko

NAZIV: ZP Rudnik i Termoelektrana Gacko, A.D. Gacko
ADRESA: Gacko, Gračanica bb, 89240
TEL: 059/471-283

Pretežna djelatnost emitenta: vađenje i briketiranje lignita, proizvodnja termoelektrične energije i prodaja električne energije.

Opis poslovanja emitenta

Rudnik i Termoelektrana Gacko se nalaze u Gatačkom energetskom bazenu u jugoistočnom dijelu Republike Srpske. Realizacija izgradnje, a u skladu sa urađenom investiciono-tehničkom dokumentacijom, počela je 1974. godine, tako što je izgrađen površinski kop Gračanica od 1,8 miliona tona uglja i blok snage 300 MW. Objekat Rudnika i Termoelektrane ušao je u proizvodnju 9. februara 1983. Glavna oprema Rudnika i TE Gacko isporučena je uglavnom iz bivšeg Sovjetskog Saveza.

Rudnik i TE Gacko su energetski kapacitet koji je izgrađen zajedničkim finansiranjem EP BiH i ZEO Hrvatske u odnosu 2:1. Već u probnom radu pokazalo se da se ne može postići projektovano opterećenje od 300 MW. Glavni razlog je što je kalorična vrijednost rasploživog uglja u rasponu od 6000 do 8000 kJ/kg, umjesto projektovanih 10300 kJ/kg. Zbog toga se 1989. pristupilo rekonstrukciji kotla sa ciljem ostvarenja maksimalne snage loženjem stvarno raspoloživog uglja.

Termoelektrana je moćan i značajan termoenergetski proizvodni kapacitet sa godišnjom proizvodnjom i predajom u zajednički elektroenergetski sistem efektivnih 1.650.000.000 KWh električne energije. U koncepciji i tehničkim rješenjima predviđena je ukupna instalisana snaga od 60 MW sa faznom realizacijom 1×300 MW u prvoj fazi i 1×300 MW u narednoj fazi, a na bazi iskorištenja resursa gatačkog lignita. Tehnološka oprema bloka, kotao i turbina sa pumpnim i ventilatorskim postrojenjem, sovjetske je proizvodnje. Generator je zajedničko djelo Rada Končara iz Zagreba (stator) i Elektrosile iz Lenjingrada (rotor). Na osnovu glavnog projekta bloka, koga je uradila projektna organizacija Motep iz Moskve, Energoinvest iz Sarajeva je projektovao rad svih pratećih i pomoćnih objekata TE: sistem snadbijevanja sirovom vodom za TE i pripremom svih tehnoloških voda za rad kotla i postrojenja, sistem unutrašnjeg i vanjskog transporta šljake i pepela sa deponijama, sistem snadbijevanja i pripreme potrebnih količina uglja za TE, sistem otpadnih i tehnoloških voda i cjelokupnu infrastrukturu.

Snadbijevanje vodom je projektovano i realizovano za potrebe dvije faze, tj. 600 MW. Izgrađena je nova nasuta brana i stvorena akumulacija Vrba od 14.000.000 m3 . Za dotok vode od Klinja do termoelektrane položen je cjevovod dužine 6 km. Za potrebe napajanja kotla i dopunu u rashladni sistem izgrađena su postrojenja za hemijsku pripremu vode, sa kapacitetom 3×60 m3/čas što zadovoljava potrebe dva bloka (600 MW).

Rashladni sistem je zatvorenog ciklusa. Izgrađen je čelični rashladni toranj, sa pumpnom stanicom i cirkulacionim cjevovodom. Ugalj se u kontinuitetu doprema iz Rudnika sistemom transportnih traka do drobilišnog postrojenja, a poslije prolaska kroz drobilicu, preko dva odlagača-uzimača, odlaže se na depo za homogenizaciju ili se direktno transportuje do kotlovskih bunkera. Deponija je kapaciteta 320.000 tona, što obezbjeđuje rezervu za rad bloka 45 dana. Ugalj iz bunkera, preko 8 mlinova, u vidu ugljene prašine ubacuje se u ložište kotla, gdje sagorjeva.

Dimni gasovi iz kotla preko elektro-filterskog postrojenja, prečišćavaju se sa efikasnošću do 99,8% i kroz dimnjak visine 164 metra izbacuju se u atmosferu. Unutrašnji sistem šljake od ležišta kotla do sabirnih bunkera realizovan je sistemom transportnih traka, a pepeo se do bunkera transportuje pneumatski kroz cjevovod. Iz bunkera, šljaka i pepeo se odvoze kamionski, prethodno nakvašeni do 30% vlage na deponiju Dražljevo udaljenu 7 km. Posebna pažnja posvetila se tretmanu otpadnih voda ugradnjom najsavremenijih filtera.

Organizaciona struktura

MH ERS Trebinje, ZP R i TE Gacko, A.D. Gacko se sastoji od radnih jedinica:

– Radna jedinica Rudnik,

– Radna jedinica Termoelektrana,

– Radna jedinica Zajednički tehnički poslovi.

Sektori:

– Ekonomsko-finansijski sektor,

– Komercijalni sektor,

– Sektor za organizaciono-pravne, opšte i kadrovske poslove,

– Sektor za razvoj, projektovanje, investicije i informacioni sistem,

– Sektor društvenog standarda.

GATAČKI UGLJENI BASEN

Gatački ugljeni bazen je smješten u Gatačkom polju u sjeveroistočnom dijelu Hercegovine. Prostire se na površini od oko 40 km² na nadmorskoj visini od oko 940 m, u tipičnom kraškom području. Područje se odlikuje veoma karakterističnim klimatskim uslovima, gdje se temperature kreću od -30 do +370 C, sa prosječnim atmosferskim padavinama od 1. 750 mm godišnje. Teren je uglavnom ravničarski. Basen je podijeljen na četiri eksploataciona polja: Zapadno eksploataciono polje, Centralno eksploataciono polje, Istočno eksploataciono polje i Povlatna ugljena zona. Prvi radovi na eksploataciji uglja u Gacku su počeli 1954. godine na izdancima glavnog ugljenog sloja, a 1982. godine je pušten u rad rudnik lignita “Gračanica” sa godišnjim kapacitetom od 1. 800.000 tona uglja i 3. 200.000 m otkrivke, na prostoru Zapadnog eksploatacionog polja. Na PK “Gračanica” je primjenjena kontinualna tehnologija rada kojom su postignuti zadovoljavajući rezultati na proizvodnji otkrivke i uglja, što svrstava Gatački bazen u jedan od najvećih u Republici Srpskoj.

Rezerve uglja u Gacku procjenjuju se na preko 400.000.000 tona, a smatra se da te rezerve obezbjeđuju rad dva bloka snage 300 MW za narednih 100 godina. Istraživanja su pokazala da je gatački ugalj viskog kvaliteta i da ga je isplativo eksploatisati. U poslednje vrijeme promjenila se tehnologija dobijanja uglja. Primjenjujući najnovija naučna istraživanja, maksimalno se ide na selektivno otkopavanje, pa je sada ugalj na deponiji dosta čistiji, bez jalovine. To je rezultiralo da proizvodnja termoelektrane 280 MW, smanjuje se broj zastoja i rjeđi su kvarovi.