Trajan spomenik jednog naroda: Predstavljena knjiga “Zemljom Hercegovom”

Svjedočanstvo jednog čovjeka i vremena zabilježeno je na listovima i fotografijama knjige „Zemljom Hercegovom“, čijem predstavljanju smo svjedočili proteklog petka u čitaonici Narodne biblioteke u Gacku.

Autori, Radomir i Aleksa Vučković, otac i sin, oko 180 dokumentarnih emisija o više od 50 hercegovačkih sela pretočili su u djelo koje, prema ocjeni recenzenata, predstavlja svojevrsno kulturno nasljeđe i trajan spomenik jednog naroda.

„Treba ovo pokoljenjima, onima koji dolaze. Sve je manje ili skoro nikako nema onih koji se bave ovakvim „crnačkim“ radom“, rekao je urednik knjige, profesor Đorđe Dabarčić, čime je, kako je priznao, poništio sve do tada upućene kritike, koje ipak ostaju po strani, naspram velike vrijednosti i značaja koji „Zemlja Hercegova“ nosi.  

Zahvaljujući ovoj knjizi, selo u hercegovačkom kršu neće prestati da živi, kazala je direktor Muzeja Hercegovine, mr Ivana Grujić, predstavnik jedne od najstarijih ustanova u istočnoj Hercegovini.

„Profesor Vučković je obišao sela za koja mnogi nisu ni čuli i snimio je ljude koji više nisu među nama i to je možda najvrednije iz tih emisija što nam je ostalo i što će ostati za buduća pokoljenja, što su nam tu priču o Hercegovačkom selu pričali ljudi koji su njegovi poslednji žitelji. Ono što je bila naša želja kao Muzeja, jeste da sve te emisije budu pohranjene kao jedna vrsta zaostavštine profesora Vučkovića Muzeju, ali ne samo Muzeju kao ustanovi kulture, nego kao poslednji zapisi poslednjih generacija ljudi koji su rođeni, koji su čitav svoj životni vijek proveli na selu i koji su najbolje poznavali hercegovačko selo“, rekla je Grujić.

Grujić, koja je i arheolog, naglasila je da bi uz dopunjeno izdanje, koje bi nosilo autentična svjedočanstva i priče žitelja zaboravljenih sela, ova knjiga predstavljala dobar materijal za neka buduća antropološka, etnološka i sociološka istraživanja, a time će biti i neprocjenjiva građa za sve buduće generacije.

„Mnoge od ovih kuća više neće imati svoje stanovnike, mnoge će se urušiti, neko će poželjeti da se vrati na selo, ali će napraviti novu montažnu kuću. Možda su ovo poslednji momenti da obratimo pažnju na te iskonske vrijednosti koje je selo u Hercegovini kroz sve vijekove iza nas nosilo. U vezi sa tim je proistekla i ova knjiga, kojoj bi samo trebalo dodati priče tih ljudi. To je bila neka naša želja ili sugestija, da u drugom dopunjenom ili posebnom izdanju svaka emisija bude pretočena u malu knjigu. To su poslednja svjedočanstva ljudi koji su taj vazduh udisali, tamo se mučili, svojim znojem i trudom hranili svoje porodice i na žalost bili svjedoci da njihovi potomci odu negdje daleko. Zbog toga, muzeji jesu ustanove koje čuvaju veliko kulturno – istorijsko bogatstvo, ne samo materijalno, već i duhovno koje se krije u ovoj knjizi, što nije opipljivo a to su životne priče velikih, običnih ljudi koji su kroz sve vijekove opstali na ovome zaista teškom području za opstanak srpskog naroda, s obzirom na sve istorijske prilike koje su ih tjerale da odlaze iz svojih sela“, istakla je direktor Muzeja Hercegovine.

Geograf, dr Dragoslav Banjak, u svojoj recenziji naglasio je da su autori „Zemlje Hercegove“ u metodološkom smislu slijedili primjer utemeljivača srpske antropogeografija Jovana Cvijića i njegovih učenika i saradnika, Jevta Dedijera i Obrena Đurića – Kozića.

„Djelo Alekse i Radomira Vučkovića u osnovi ispunjava naučne ciljeve, ali njegov poseban značaj se ogleda u mogućnosti poređenja društvenog i ekonomskog stanja hercegovačkog sela sa stanjem koje je vladalo krajem XIX i početkom XX vijeka, kada su o njemu pisali Jevto Dedijer i Obren Đurić – Kozić“, istakao je Banjak, uz molbu autorima da istraju i na serijalu i na djelu koje će nas sigurno ponovo okupiti.

Upućujući zahvalnost svima koji su došli i pružili podršku, Radomir Vučković sa publikom je podijelio nekoliko zanimljivih anegdota i priča koje su nastale tokom snimanja emisije, koja je ranije emitovana na Herceg televiziji.

„Ovakvih priča ima mnogo i postoji mogućnost da se napišu. Neke od njih su otišle kroz emisije, snimljeno je i kasnije posle recenzije dr Micića 30 emisija, što će reći da do sada ima 180 emisija. Treba se odlučiti, ima prostora, možda malo više vremena treba“, rekao je autor Vučković.

Zahvalio se Dragutinu Dragu Papoviću na čiju inicijativu je i krenuo ovaj projekat, Muzeju Hercegovine, Elektroprivredi, HET, a najavio je saradnju sa Gradom Trebinjem i Opštinom Bileća.

Recenziju istoričara Milana Micića, pročitala je profesor Anđelina Nikčević, koja je bila i moderator promocije.

Na kraju večeri, Aleksa Vučković govorio je stihove pjesme koju je napisao inspirisan ljudima i mjestima koje je obišao tokom trogodišnjeg snimanja serijala.

Podsjećamo, promocijom knjige „Zemljom Hercegovom“, zatvorena je ovogodišnja manifestacija „Gatačko kulturno ljeto“,  čiji je organizator bila „Prosvjeta“ iz naše opštine.